Prihodom od nesamostalne djelatnosti smatra se: bruto plaća koju uposleniku isplaćuje poslodavac na osnovu ugovora o radu, odnosno radnog odnosa ili daje u stvarima, koristima, protuuslugama.
Član 10. Zakona o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH’’, br. 10/08, 9/10,44/11, 7/13 i 65/13, Čl. 16. – 20. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH’’, broj 48/21))
Prihodi koji ne ulaze u dohodak od nesamostalne djelatnosti i koji ne podliježu oporezivanju su:
- Pomoć za gubitke nastale kao posljedica elementarnih nepogoda i pomoći po osnovu povreda i bolesti koje isplaćuje poslodavac zaposleniku ili članu njegove porodice, isplaćene do visine utvrđene posebnim propisima.
- Hrana koju poslodavac obezbjeđuje zaposlenicima u svojim prostorijama do vrijednosti naknade za topli obrok, koja je utvrđena posebnim propisima.
- Naknada troškova prevoza na posao i sa posla u visini koštanja cijene karte gradskog, prigradskog ili međugradskog prevoza.
- Smještaj koji poslodavac obezbjeđuje zaposleniku na mjestu gdje se obavlja djelatnost ako je neophodno korištenje smještaja za zaposlenika radi obavljanja radnog zadatka.
- Pokloni koje poslodavci daju zaposleniku jedanput ili više puta u toku poreznog perioda povodom državnih i/ili vjerskih praznika ili jubileja firme, čija ukupna vrijednost nije veća od vrijednosti koja je jednaka 30% prosječne mjesečne neto plaće koju objavljuje Federalni zavod za statistiku za mjesec kada se daje poklon.
- Regres po rješenju o korištenju godišnjeg odmora.
- Otpremnine u slučaju otkaza ugovora o radu.
Ne smatraju se prihodima od nesamostalne djelatnosti koristi koji poslodavac daje zaposleniku, a koje su u interesu obavljanja djelatnosti:
- Posebna radna odjeća sa znakom poslodavca.
- Posebni ljekarski pregledi po osnovu posebnih propisa.
- Sistemski kontrolni ljekarski pregledi za sve zaposlene.
- Razni oblici obrazovanja i stručnog usavršavanja u vezi sa registrovanom djelatnošću koji su neophodni za ostvarivanje prihoda poslodavca i sl.
- Naknade troškova liječenja teško oboljelih zaposlenika i članova njegove uže porodice, shodno članu 24. stav (5) Zakona o porezu na dohodak , u visini stvarnih troškova prema dokumentaciji.
- Naknada troškova sahrane u slučaju smrti zaposlenika ili članova njegove uže porodice, kao i smrti penzionisanog zaposlenika, u visini stvarnih troškova sahrane, a najviše četiri prosječne mjesečne plaće isplaćene u Federaciji za prethodna četiri mjeseca prije donošenja rješenja o isplati naknade.
- Premije kolektivnog osiguranja koje za svoje zaposlenike uplaćuje poslodavac za slučajeve povreda na radnom mjestu i/ili pri dolasku i povratku sa posla.
Koristi za isplate po kojima je potrebno obračunati pune doprinose i porez:
- korištenje vozila i drugih sredstava ili robe za lične potrebe
- korištenje drugih dobara i usluga koji su besplatni ili po cijeni koja je niža od tržišne cijene
- odobreni beskamatni krediti ili krediti sa kamatnom stopom koja je niža od tržišne kamatne stope
- izmirivanje ličnih troškova od poslodavca
- izmirivanje ili oprost dužničke obaveze od poslodavca
- preuzimanje i izmirivanje obaveze zaposlenika od strane poslodavca
- ostali pokloni koji prelaze vrijednost od 30% prosječne mjesečne neto plaće u toku jedne godine
- teambuilding, razna druženja uposlenika, organizirani zajednički obrok uposlenika
- članarine za teretanu
- pojedinačni ljekarski pregledi
- dodatne premije životnog osiguranja
- dječiji paketići
- naknada za rođenje djeteta uposlenika
- naknada za vjenčanje uposlenika
- jubilarne nagrade
- manjak za koji je potrebno teretiti odgovorno lice
- kazne za prekršaje odgovornih lica/uposlenika itd.
Obračun poreza na dohodak i punih doprinosa na „koristi“ koje su ostvarene i utvrđene u toku mjeseca se mora vršiti mjesečno.
Ukoliko se utvrđeni iznos koristi naplati od uposlenika, onda se ne može govoriti o postojanju koristi jer je radnik platio ostvarenu „korist“. Ako se iznos „koristi“ naplati od uposlenika u iznosu koji je niži od obračunatog (u tržišnoj vrijednosti sa uračunatim PDV-om), u tom slučaju na razliku je potrebno obračunati „pune“ doprinose i porez na dohodak.
Nadoknada se može vršiti direktnom naplatom od zaposlenika ili obustavom od njegove plaće uz saglasnost zaposlenika – za svaku plaću.